SLAVONSKI BROD – Više od 200 pilana, šumarskih tvrtki, vodećih europskih proizvođača tehnologija te predstavnika obrazovnih i državnih institucija okupilo se u četvrtak na 10. Kongresu pilanara jugoistočne Europe. O aktualnim trendovima poput nedostatka radne snage i klimatskim promjenama na kongresu su govorili stručnjaci iz različitih strukovnih područja..
“Požari, led, olujni vjetrovi i suša kao posljedice globalnog zatopljenja, te bolesti poslijednjih nekoliko godina ozbiljno ugrožavaju hrvatske šumske sastojine. Zbog toga je ugroženo i više grana na šumi baziranih industrija”, rekao je Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma. Prema njegovim riječima trenutno su zbog bolesti najugroženije šumske sastojine poljskog jasena zbog gljivičnog oboljenja, hrast je napala hrastova mrežasta stjenica, a šume jele i smreke trpe posljedice leda i olujnih vjetrova koji su pogodili šumska područja 2014 i 2016. godine.Jakupčić važnost domaćih šuma potvrđuje i kroz održanje 8.000 radnih mjesta u javnom poduzeću Hrvatske šumei ukupno oko 40.000 radnih mjesta u drvoprerađivačkom i pratećim sektorima.
U drvoprerađivačkom sektoru poslodavci ipak kao glavni problem ističu nedostatak radne snage. Udruženje drvno-prerađivača u okviru Hrvatske gospodarske komore trenutno okuplja tvrtke s ukupno 25.000 radnika. “Hrvatske šume imaju svoje probleme,a mi svoje. Uz održanje konkurentnosti na inozemnom tržištu naš trenutno najveći problem je nedostatak radne snage. Kolege radnike uvoze iz Ukrajine, Indije, Bosne i Hercegovine, Srbije. Zapadna Europa tražii radnike i konkurentnu robu, s tim se nije lako boriti. Kakva je situacija na tržištu govori podatak da najveći proizvođač stolica u Hrvatskoj organizira čarter let s 50 Indijaca, a već zapošljava 30 Ukrajinaca”, rekao je Daniel Smiljanić, predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK. Na ovogodišnjem kongresu našle su se i teme poput mogućnosti za veće povlačenje sredstava iz EU fondova, kako se koristi drvni ostatak iz pilana i koje su alternative za proizvodnju energije. Sudionici iz susjednih zemalja na kongresu su redoviti gosti. Na ovogodišnji kongres stigao je i dekan Šumarskog fakulteta u Sarajevu Mirza Dautbašić, koji kaže kako je hrvatski kongres za struku iz susjednih zemalja važan kao najava budućih trendova. “Ono što se sada dešava u Hrvatskoj kod nas će doći za godinu ili dvije. U Federaciji BiH trenutno najveći problem je nepostojanje zakona o šumama. Nauka je jako zainteresirana za dešavanja u šumarstvu i drvoprerađivačkoj industriji. Svjesni smo problema na tržištu, a možemo ih riješiti samo zajedničkim radom i većim sudjelovanjem nauke”, rekao je Dautbašić.
